Noć vještica ili Halloween je praznik koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31. listopada, prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Portoriku, Australiji i Novom Zelandu, ali u posljednjih nekoliko godina udomaćila se i u Hrvatskoj. Sve veća popularnost Halloweena svake godine dovodi i do velikih rasprava u našem društvu gdje su mišljenja podijeljena - protivnici svega što dolazi za zapada smatraju da se Noć vještica ne bi trebala obilježavati u Hrvatskoj, pa čak i da je to veličanje sotonizma dok drugi na to gledaju isključivo kao oblik zabave.
Zanimljivo je činjenica da se dio dugačke povijesti obilježavanja Noći vještica zapravo veže uz kršćansku tradiciju. Sam naziv Halloween nastao je kao skraćenica “All Hallow’s Evening” odnosno “Večer svih svetih”.
No kako je to sve zapravo krenulo? U kratkim crtama, Galski festival Samhain kojim se slavilo kraj razdoblja žetve i početak zime obilježavao u noći s 31. listopada na 1. studeni. Galska plemena vjerovala su da se radi o noći u kojoj je granica između prirodnog i natprirodnog svijeta “propusna”, što omogućuje duhovima mrtvih da posjete svoje obitelji, ali i različitim natprirodnim bićima da lutaju našim svijetom. Tako se navodno razvio običaj maskiranja,koje bi ljudima trebalo pomoći da izbjegnu blizak susret sa zlim duhovima.
Kad su keltske krajeve osvojili Rimljani, donijeli su sa sobom svoje običaje pa se Samhain “spojio” sa sličnim festivalima koji su se obilježavali u Rimskom carstvu. U narednim stoljećima Europom se proširio utjecaj kršćanske vjere, koja je od 7. stoljeća također počela obilježavati Dan svih svetih odnosno Dušni dan; dani su to kad se kršćani prisjećaju svojih minulih svetaca, ali i bližnjih osoba koje više nisu među živima.
U kršćanskoj tradiciji ovi su se dani najprije obilježavali u svibnju, da bi se termin naknadno pomaknuo na početak studenog, što se očuvalo do današnjih dana. Vjeruje se da je kršćanska crkva odabrala taj termin upravo kako bi kooptirala naslijeđene keltske i rimske paganske običaje u kršćansku tradiciju.
Upravo u sklopu te kršćanske tradicije je nastalo i nove ime za ovu svetkovinu – Halloween odnosno Večer svih svetih. U kršćanskoj tradiciji su obilježavanju “Noći vještica” pridodani i novi običaji, pa su tako djeca počela obilaziti kuće i moliti za mrtve, a zauzvrat bi od domaćina bili počašćeni kolačima (što je također običaj koji se očuvao kroz stoljeća, iako u nešto izmijenjenom obliku).
Pražnjenje bundeva kako bi se u njih postavile svijeće također je običaj nastao kroz kršćansku tradiciju obilježavanja Halloweena.
Vjeruje se da je nastao u Srednjem vijeku, u procesijama kojima se odavala počast mrtvima. Svijeće su navodno predstavljale mrtve duše.
Izvor: https://faktograf.hr/2021/10/29/halloween-nije-sotonisticki-praznik-nego-stoljetni-krscanski-obicaj/